Zašto uopće razmišljati o ulaganju?

Investiranje nije rezervirano za bogate niti zahtijeva duboko financijsko znanje – riječ je o jednostavnom i dostupnom alatu za postizanje dugoročne financijske stabilnosti. Često je potrebno manje nego što ljudi misle da bi se postavili zdravi temelji za budućnost.

U svijetu u kojem se sve veći teret financijske sigurnosti prebacuje na pojedinca, ulaganje postaje nužan dio osobnog financijskog plana. Hrvatski mirovinski sustav, poput mnogih drugih u Europi, suočava se s demografskim i fiskalnim izazovima koji dugoročno smanjuju njegovu održivost.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, prosječna neto mirovina u ožujku 2025. godine iznosila je 650 eura. Neto iznos označava stvarni novac koji korisnik primi na račun, nakon odbitka poreza i doprinosa.

S obzirom na to da je od korona kriza inflacija ponovno postala svačija svakodnevnica i da su sad i mnogi mladi prvo puta osjetili da novac koji stoji na računu s vremenom sve manje i manje vrijedi, a da troškovi života samo rastu investiranje ne predstavlja samo potencijalnu zaradu u budućnosti već i očuvanje vlastitog kapitala.

Različiti pristupi štednji

Zamislimo pojednostavljen hipotetski primjer tri osobe: Ivan, Marko i Luka. Svi imaju 25 godina i žele štedjeti za mirovinu u koju planiraju ići s 65 godina. Radi jednostavnosti, nećemo uzimati u obzir poreze, inflaciju, ni druge faktore osim štednje i ulaganja.

• Ivan svaki mjesec odvaja 250 €.

• Marko zarađuje više, pa odvaja 500 € mjesečno.

• Luka, poput Ivana, odvaja 250 € mjesečno – ali taj novac investira u diverzificirani portfelj s očekivanim prinosom od 8% godišnje.

Što znači godišnja stopa povrata?

Godišnja stopa povrata računa se kao omjer vrijednosti neke imovine ili portfelja na kraju nekog razdoblja (u ovom slučaju jedne godine) i na početku tog istog razdoblja. Dakle, ako neka dionica košta 100 eura, a za godinu dana se ta ista dionica može prodati za 110 eura, njezina godišnja stopa povrata je 10%.

Na primjer, MSCI World indeks, koji obuhvaća dionice velikih i srednje velikih kompanija u 23 razvijene zemlje, ostvario je prosječni godišnji prinos od 9,1% od 1970. godine do danas, uz pretpostavku reinvestiranja dividendi. Ovaj indeks pokriva približno 85% tržišne kapitalizacije prilagođene za slobodno dostupne dionice u svakoj zemlji uključenoj u indeks.

Budući da diverzificirani portfelj obično ne uključuje isključivo dionice, korisno je sagledati i druge imovinske razrede. Zlato je tijekom posljednjih 100 godina (1925. – 2025.) ostvarilo prosječni godišnji prinos od oko 4,8%, dok je od 1971. godine – kada je u SAD-u ukinut zlatni standard – taj prinos iznosio približno 8,4% godišnje.

Za usporedbu, kamatna stopa na američke 10-godišnje državne obveznice na dan 29. svibnja 2025. iznosi 4,4%. Iako se američke državne obveznice u posljednje vrijeme sve više ponašaju kao risk-on, a ne kao risk-off investicija i pojedini poznati ekonomisti sve češće dovode u pitanje dugoročnu financijsku stabilnost SAD-a, s obzirom na razinu zaduženosti koja kontinuirano raste još od financijske krize 2008. godine. Ipak, Američke državne obveznice predstavljaju jedan od osnovnih oblika nisko-rizičnog ulaganja, a njihova kamatna stopa reflektira aktualne makroekonomske uvjete i očekivanja tržišta.

Koliko bi svatko od njih imao nakon 40 godina?

Vratimo se mi na naš pojednostavljeni primjer. Za 40 godina Ivan, koji je štedio 250 eura mjesečno, iliti 3.000 eura godišnje, sada ima 120.000 eura. Marko, koji je štedio dvostruko više nego Ivan, ima čak 240.000 eura.

To se čini kao velika svota, ali kada u obzir još uzmemo i inflaciju, koja je u zadnjih 40 godina u prosjeku iznosila 2–3% godišnje, relativno gledano – taj novac će vrijediti duplo manje nego danas.

A što je s Lukom, koji je svojih 250 eura mjesečno investirao? Luka na svojem brokerskom računu ima 878.570,30 eura. Da je dodao još koju mjesečnu ratu kroz vrijeme, umirovio bi se kao milijunaš.

Od cijelog tog iznosa Luka je doprinio „samo“ onih istih 120.000 eura kao Ivan, a ostalih 758.570,30 eura je zaradio od kapitalnih dobitaka – na većinu kojih ne mora platiti porez jer je investiciju držao dulje od dvije godine! Poreze ćemo također dotaknuti u nekim od idućih blogova.

Poigrajte se brojkama

Na internetu postoje razni kalkulatori za izračun vrijednosti portfelja u budućnosti. Ako se želiš poigrati brojkama i izračunati koliko bi ti mogao imati u budućnosti uz određene mjesečne uplate i stopu prinosa – evo link za kalkulator koji sam ja koristio za ovaj primjer:
🔗 Compound Interest Calculator

Znam, nije ovo prvi put da to čujete…

Pretpostavljam da ste se već susreli s ovakvim primjerima i svjesni ste da su pojednostavljeni. Poanta nije u savršenstvu, nego u razumijevanju osnovnog principa: vrijeme je ključni saveznik svakog dugoročnog ulaganja.

Nije presudno koliki iznos možete mjesečno odvojiti, niti u kojoj ste fazi života. Bitno je razumjeti da svaki ranije uložen euro ima više vremena za rast zahvaljujući efektu ukamaćivanja.

Ulaganje ne mora biti komplicirano – važno je započeti s osnovama, razumjeti osnovne pojmove i donijeti održive odluke u skladu s osobnim financijskim ciljevima. Najjednostavnije strategije, poput redovitog ulaganja u diverzificirane ETF fondove, mogu dugoročno donijeti značajne rezultate za vlastitu financijsku sigurnost.